Dorski stil

Dorski red preovlađuje u kontinentalnoj Grčkoj, Velikoj Grčkoj i na Siciliji. On je karakterisan stubom u ovoj arhitekturi sa odgovarajućim kapitelom. On je oslonjen na stilobad, diže se čvrst i snažan i uži je pri vrhu nego u osnovi sa čistim žljebovima- kanelurama kojim je izbrazdan. Završava se kapitelom koji se sastoji od ehinusa- u vidu nekog lastučića i abakusa na kojem leže pravougaone arhitravne grede čiji sastavi se nalaze u osnovi stupova. Iznad arhitrava je friz na kojem se nalaze ukrasi od triglifa i metopa koji se smenjuju i iznad njih se nalazi venac. Zabat je ukračen timpanonom- trouglastim elementom koji je ispunjen skulpturalnim prikazima. Šest najpoznatijih dorskih hramova su u Selinuntu, Posejdonov hram, u Paestrumu Dimitrov hram u Paestrumu, ruševine hrama u Agrigendu, Zeusov Hram u Olimpiji, Tezejon u Ateni, Partenon na atinskoj akropolji i Apolonov hram u Figaliji.

Dorski stup: 1. Timpan, 2. Akroter, 3. Sima, 4. Geizon, 5. Mutulus, 7. Triglifa, 8. Triglifa, 9. Metopa, 10. Regula, 11. Guta, 12. Taenia, 13. Arhitrav, 14. Kapitel, 15. Abakus, 16. Ehinus, 17. Zola, 18. Kanelira i 19. Stilobat.

 

 

 

Dobro došli!